Fotografije

Memorijali

O nama

Kontakt

Novosti

Novosti

Nagradni javni konkurs za dostavu

idejnih prijedloga na temu:

Spomenik na Kazanima

 

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) objavljuje Nagradni konkurs kojim će se afirmisati idejno rješenje trajnog spomenika žrtvama ubijenim na Kazanima, a obzirom da se radi o stradanju civila različite etničke pripadnosti, spomenik se može afirmisati i kao obilježje svim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.

 

Obzirom da je spomenik ubijenim civilima na Kazanima dug svih građana Sarajeva, a shodno tome da ne postoji spomenik svim stradalim civilima u Bosni i Hercegovini, odlučili smo se za jedan jedinstven spomenik koji će obilježiti sve civilne žrtve rata u našoj zemlji.

 

Konkurs je otvoren za učesnike/ce do 35. godine starosti, koji/e se bave profesionalno ili amaterski slikarstvom, skulpturom, grafikom, crtežom, pisanjem, fotografijom, instalacijom, videom, performansom, novim medijima i/ili imaju interdisciplinarni pristup.

 

Konkurs je otvoren do 28.2.2019. godine.

 

Objavljivač javnog konkursa zadržava pravo korištenja prispjelih radova za priređivanje u svojim  budućim publikacijama, analima, web stranici i sl.

Radovi koji vrijeđaju na rasnoj, vjerskoj, etničkoj, spolnoj ili rodnoj osnovi neće biti razmatrani.

 

Propozicije:

1. Pravo učešća imaju autori/ce koji su svojim djelovanjem i stvaralaštvom vezani za prostor bivše SFRJ.

2. Autori/ce svoj nacrt idejnog rješenja za spomenik mogu dostaviti u obliku crteža, skice, priče, nacrta ili bilo koje druge forme kojom se izražavaju. Bez obzira na dostavljenu formu, svaki/a autor/ica uz idejni prijedlog treba dostaviti i kratak opis idejnog rješenja (do 500 karaktera).

3. Svaki konkursni paket treba sadržavati: autorsko djelo, kratak opis idejnog rješenja, biografiju i fotografiju kandidata.

 

Konkursnu dokumentaciju potrebno je poslati na adresu: UDIK, Grbavička 51, 71000 Sarajevo, BiH ili na e-mail: official.udik@outlook.com sa naznakom: Za konkurs „Spomenik na Kazanima“.

Pet najboljih rješenja biće uneseni kao idejni prijedlozi u okviru nove UDIK-ove publikacije, a prvoplasirano rješenje biće nagrađeno i robnom nagradom. Pobjednici idejnog rješenja biće objavljeni najkasnije do 4.3.2019. godine.

 

Sve dalje informacije o konkursu, idejnim prijedlozima i pobjedničkoj nagradi biće dostupne na web stranicama www.memorijali.org i www.udik.org.

 

 

* * *

SPOMENICI U BROJKAMA: BOSNA I HERCEGOVINA

 

Prema popisu Centralne evidencije spomenika, u Bosni i Hercegovini je izgrađeno više od 2.100 spomenika koji su posvećeni stradanju civila i/ili boraca tokom rata u BiH (1992 – 1995). Veći broj spomenika nalazi se na području Federacije BiH, a što je blizu 1.500 spomenika. Isto tako, regija u kojoj je popisano najviše spomenika je u Federaciji BiH, a radi se o Tuzlanskom kantonu sa ukupno 288 spomen – obilježja. Potom slijede Kanton Sarajevo (270), Zeničko – dobojski kanton (238) i Unsko – sanski kanton (228). U Republici Srpskoj je popisano preko 660 spomenika, gdje prednjači mezoregija Bijeljina sa subregijom Zvornik sa ukupno 231 spomen – obilježjem, te Dobojska regija sa 198 spomenika. Na području Brčko distrikta BiH UDIK je popisao ukupno 51 spomen – obilježje pri čemu je 25 spomenika posvećeno stradanjima Srba, 13 stradanjima Bošnjaka, 10 stradanjima Hrvata i 3 spomenika su posvećena stradanjima više etničkih ili vjerskih grupa. Prema evidenciji, na prostoru distrikta ne postoji spomen – obilježje namijenjeno svim civilnim žrtvama rata.

 

Prema UDIK-ovom istraživanju, 59,50% spomen – obilježja u Bosni i Hercegovini je posvećeno Bošnjacima, 23,94% je posvećeno Srbima, 12,69% je posvećeno Hrvatima. Od ukupnog broja popisanih spomenika, 61 je posvećen više etničkih grupa (2,85%). Najveći broj spomenika je posvećen pripadnicima vojnih jedinica (64,49%). Civilnim žrtvama rata posvećeno je 215 spomenika (10,03%) dok je 546 spomenika posvećeno i civilima i vojnicima (25,48%).

 

Prema analizama UDIK-ovog tima utvrđeno je da su na području Bosne i Hercegovine izgrađeni razni oblici memorijala koji su okarakterisani kao spomenici. Tako kada se govori o spomen – obilježjima ne misli se isključivo na spomenike kao veća geometrijska tijela od mermera ili kamena, nego se radi i o manjim ili većim pločama (metalnim, mermernim, kamenim i sl), skulpturama, križevima, spomen – česmama, fontanama, muzejima, spomen – sobama, mostovima, šehidskim nišanima, mezarjima, spomen – kompleksima itd. UDIK-ovo istraživanje je pokazalo da se u najvećem broju radi o manjim ili većim pločama koje su postavljene na određene objekte, najčešće na mjestima stradanja. Takođe, istraživanje ukazuje i na to da su spomenici posvećeni borcima uglavnom većih dimenzija, ponekad i cijeli kompleks koji uključuje groblje, spomen – česme, muzej itd. Spomen – obilježja koja su posvećena stradanjima civila uglavnom su manjih dimenzija u obliku ploče sa ispisanim imenima stradalih. Isto tako, u brojnim slučajevima ne postoje spomenici civilima nego se počast istima odaje na spomenicima izgrađenim borcima u tom mjestu. Vrlo često su spomenici posvećeni poginulim borcima izgrađeni u blizini škola ili u školskim dvorištima. Izgrađeni spomenici ukazuju na patnju i stradanje jednog naroda ili pojedinca od strane drugog naroda ili pojedinca, te nemaju za cilj isključivo odavanje počasti stradalima i širenje mira u zajednici.

 

Ovo su zvanični podaci koje je UDIK objavio krajem 2016. godine na konferenciji u Sarajevu. Od tada pa do danas zabilježen je porast broja spomenika u pojedinim opštinama, a UDIK se trudi da uredno ažurira postojeću evidenciju. Ažurirani rezultati će svakako biti predstavljeni javnosti u budućnosti.

 

© 2018 UDIK